Briga o mentalnoj higijeni kao jedna od grana projekta Socijalne usluge po mjeri za žene, trudnice i majke ovisnice. (UP.02.2.2.06.0223)

Jučer se u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu obilježio Svjetski dan mentalnog zdravlja majki.

Kao Zajednica koja je u svom radu, ali i kroz sam projekt Socijalne usluge po mjeri za žene, trudnice i majke ovisnice usko povezana s radom sa ženama, osjećamo se dužnima skrenuti pozornost na mentalno zdravlje žena.

U Hrvatskoj se ovaj dan počeo obilježavati 2020. godine i to upravo po inicijativi Centra za reproduktivno mentalno zdravlje. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno, govori i definicija zdravlja koju je 1926. godine dao Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“ . Svjetski dan mentalnog zdravlja ima za cilj povećati svijesnost o psihičkim problemima s kojima se žene mogu suočiti tijekom najznačajnijih perioda u svom životu, gdje se najčešće ubrajaju trudnoća i porođaj. Mnoge žene se upravo tad upoznaju s emocionalnom uznemirenošću, frustracijama, osjećajem bespomoćnosti, depresije, ali i onog najgoreg samookrivljavanja sebe zbog svog stanja. Žalosno je koliko je ova tema i dalje tabu, unatoč svijesnosti da živimo u 21.stoljeću koje nam diktira mnogošta.

Zabrinjavajući su podaci koji govore kako svaka treća trudnica izvještava o povišenoj anksioznosti  (Nakić, Tadinac & Herman, 2018), a oko 15% trudnica koje iščekuju prvi porođaj imaju klinički značajan strah od porođaja (Jokić-Begić, Žigić i Nakić Radoš, 2014; Kuljanac, 2018). Depresivni simptomi su izraženi kod oko 10-13 % trudnica (Žutić, Nakić Radoš i Kuna, 2018), a poslijeporođajna depresija pogađa oko 8% žena koje nikad ranije nisu imale težih psihičkih teškoća, što znači da je učestalost čak i veća u općoj populaciji (Nakić Radoš, Tadinac i Herman, 2013). Svaka treća ili četvrta žena doživi traumatsko iskustvo porođaja (Nakić Radoš, Sawyer, Ayers, & Burn, 2018; Nakić Radoš i sur., 2020), dok 3% žena doživljava posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nakon porođaja  (Yildiz, Ayers i  Phillips, 2017). 

Najčešći razlog zašto žene ne traže pomoć jest taj što ne prepoznaju simptome, imaju strah od stigmatizacije opisivanja lošom majkom, a nekad i zbog straha da će im dijete biti oduzeto. Čak i kad prepoznaju simptome, smatraju da pomoć ne postoji ili da im nije dostupna.

 

Ovom objavom obraćamo se svim ženama, majkama ili onima koje će to tek postati. Želimo da shvatite kako zdravlje treba biti faktor stvaranja boljeg i sretnijeg života. Budući da je zdravlje osnovno pravo svakog ljudskog bića, brinite o istom, vodite i održavajte svoju mentalnu higijenu. Nije sramota, naprotiv odraz je Vaše hrabrosti. Tu smo za Vas i kroz naš projekt “Socijalne usluge po mjeri za žene, trudnice i majke ovisnice”. Stručni tim koji je oformljen od strane psihologa, socijalnog mentora i socijalnog radnika stoji Vam na raspolaganju, jer zapamtite njegovanjem i očuvanjem mentalnog zdravlja  utječete i na jačanje Vaših roditeljskih kapaciteta.

 

Projekt Socijalne usluge po mjeri za žene, trudnice i majke ovisnice (UP.02.2.2.06.0223.) namijenjen je ženama koje imaju problem s ovisnosti i trebaju potporu stručnih djelatnika u procesu liječenja, jednako kao i članovima obitelji žena ovisnica. Dom za ovisnike Zajednica Susret provodi EU projekt Socijalne usluge po mjeri za žene, trudnice i majke ovisnice (UP.02.2.2.06.0223.). Financiran je u potpunosti (100%) iz sredstava Europske unije, kroz Europski socijalni fond, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., u sklopu poziva ,,Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici- Faza I”, broj poziva: UP.02.2.2.06. Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca, od 15.04.2020. do 15.04.2022. godine.

 

Ukoliko Vi ili netko iz Vaše obitelji ima potrebu za podrškom slobodno nam se obratite na

e-mail adresu  ivana.saric@zajednica-susret.hr ili na broj telefona 016040198.

You may also like...

Popular Posts