Nošenje s obiteljskim nasiljem kao dio socijalnih usluga u projektu Socijalne usluge po mjeri za žene, trudnice i majke ovisnice (UP.02.2.2.06.0223.)

Nošenje s obiteljskim nasiljem kao dio socijalnih usluga u projektu Socijalne usluge po mjeri za žene, trudnice i majke ovisnice (UP.02.2.2.06.0223.)

 

Listopad je mjesec obilježavanja svjesnosti o obiteljskom nasilju. Mnoge žene ovisnice potječu iz obitelji koje su opterećene raznim psihosocijalnim poteškoća a često se nađu i u vezi ili braku u kojima trpe razne oblike nasilja.

Jedna monografija Sveučilišta Berkley  iz 2002. godine (Price i Simeel, 2002, prema Ivandić-Zimić, 2011). Navodi kako su glavni etiološki čimbenici pojave ovisnosti kod žena seksualno, fizičko i obiteljsko nasilje te stigmatizacija na temelju siromaštva, rasne pripadnosti I spolne orijentacije.

Također, u toj studiji se ističe značajna uloga partnera u pojavi ovisnosti kod žena, ali I njihovu liječenju I oporavku. Istraživanja pokazuju da su partnerske veze žena ovisnica vrlo često opterećene nasiljem I zlostavljanjem (Amaro i Hardy-Fanta, 1995, prema Price i Simeel, 2002). Jedna druga studija (Johnston, OMalley i Bachman, 1995, prema Ivandić Zimić, 2011) je također pokazala da je od 30 do 70 posto žena ovisnica bilo fizički ili seksualno zlostavljano u djetinjstvu, a mnoge od njih su bile žrtve nasilja i kao odrasle.

Prema mnogim istraživanjima žene upravo svoja traumatska iskustva zlostavljanja navode kao glavni uzročnik svog problema s drogama dok je kod muškaraca to većinom utjecaj socijalne sredine i društva.

Prema istraživanjima koja su navedena u Njemačkom izvješću o drogama (https://www.emcdda.europa.eu/system/files/publications/671/TDSI12001ENC_396469.PDF) navodi se kako, u usporedbi s roditeljima koji ne zloupotrebljavaju droge, roditelji koji zloupotrebljavaju droge su skloniji zanemarivanju svoje djece te je u takvim obiteljima interakcija između djece I roditelja često poremećena. Istraživanja iz Nizozemske navode kako su djeca u obiteljima s problemom ovisnosti često zanemarena ili zlostavljana ili imaju loš odnos s roditeljima (https://www.emcdda.europa.eu/system/files/publications/671/TDSI12001ENC_396469.PDF).

Sve navedeno upućuje na to da je i djeci i roditeljima ovisnicima, posebice ženama, potrebna pomoć i podrška u nošenju sa svojim problemom te da im trebaju usluge koje su prilagođene svakoj obitelji posebno.

Kroz projekt Socijalne usluge po mjeri za žene, trudnice i majke ovisnice (UP.02.2.2.06.0223.) ženama, trudnicama i majkama ovisnicama se pruža pomoć i podrška u nošenju s problemom ovisnosti ali i s drugim problemima s kojima se nose nakon izlaska s bolničkog liječenja, liječenja  u terapijskoj zajednici ili im se pruža neka druga usluga ukoliko za njom imaju potrebe (posredovanje u stjecanju prava iz drugih sustava).

Projekt je financiran u potpunosti (100%) iz sredstava Europske unije, kroz Europski socijalni fond, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., u sklopu poziva ,,Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici- Faza I”, broj poziva: UP.02.2.2.06.

Razdoblje provedbe projekta je 24 mjeseca, od 15.04.2020. do 15.04.2022. godine.

Ukoliko ste vi u problem ili znate nekoga tko treba potporu javite se na broj telefona 01/6040198 ili e-mail adresu voditeljice projekta dina_drozdek@zajednica-susret.hr.

  1. Ivandić Zimić, J. (2011): Žene ovisnice – razlike u obilježjima obitelji i obilježjima psihosocijalnog razvoja između žena i muškaraca ovisnika o drogama, Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 1-122
  2. EMCCDA: https://www.emcdda.europa.eu/system/files/publications/671/TDSI12001ENC_396469.PDF

 

You may also like...

Popular Posts